Biti u centru ima svoje prednosti i mane. Adriatica je bila pod utjecajem raznih naroda, osvajača, imperatora, vladara… pored potresa i prevrata, to je donosilo bogatstvo različitih običaja, kultura, stilova života… Ostatci Deoklecijanove palače u Splitu svjedoče o raskošnoj arhitekturi rimskih vremena. Arena u Puli je bolje sačuvana od rimskog Koloseuma.
Današnji kulturni život u Adriatici je prožet mnogim vanjskim utjecajima prošlih vremena, sa svim svojim bogatstvom i različitostima.
Mali gradovi su se uklopili u tijekove modernog života, a ipak su ostali vjerni starim tradicijama.
Genijalna djela se mogu vidjeti u muzejima i galerijama uzduž Jadrana – u Kotoru, Dubrovniku, Vidu, Mostaru, Splitu, Livnu, Zadru, Šibeniku, Rijeci, Puli…
Pored Božića, Uskrsa i karnevala – mnogi gradovi na svečan način proslavljaju svoje nebeske zaštitnike. Tako - 'Sveti Tripun' u Kotoru, 'Sveti Vlaho' u Dubrovniku, 'Sveti Duje' u Splitu i "Sveti Donat" u Zadru.
Tradicionalni plesovi su također obilježje mnogih mjesta, pa je tako Linđo iz Dubrovnika poznat nadaleko. Različiti festivali mediteranske muzike, kao n.pr. “Sunčane skale” u Herceg Novom, proizvode svake godine mnoštvo lijepih skladbi.
Kulinarstvo Adriatice je takodjer nadaleko poznato, te predstavlja jedan od detalja koji privlači turiste.
Ne može se govoriti o jednoj kulinarskoj tradiciji, već prije o nizu regionalnih tradicija – ipak prožetih mediteranskim ukusom.
Brudet, pašticada, paška janjetina, crni rižot, pršut, livanjski sir, juhe i kolači Dalmacije, sarma u lozi iz Hercegovine, kuhana koštradina iz Šibenika – su samo neki od tisuće poznatih jela.
Proizvodnja vina se mora spomenuti jer je Adriatica jedna od najznačajnijih regija na svijetu u proizvodnji autoktonih vrsta vina.
Geografski položaj Adriatice je idealan za razvoj mnoštva sportova.
Znamo da su najzastupljeniji – nogomet, košarka, tenis, golf, rukomet, vaterpolo, jedrenje, sportski ribolov, ronjenje i slično.
U zaledju se prakticiraju i mnogi zimski sportovi, zatim konjički sportovi, biciklizam, jedriličarstvo, padobranstvo i slično.
Doseljenici u Adriaticu trebaju imati u vidu i neke posebitosti navika koje uglavnom proizilaze iz klimatskih uvjeta života.
Tako je često radno vrijeme dvokratno, n.pr. od 09:00 do 14:00 – a popodne od 17:00 do 20:00.
Stoga mnogi ljudi jedu u restoranima – što ne predstavlja dakle, neki luksuz – već je uobičajeno (ako nećete glumiti Rockefellera, možete dobiti sasvim solidan objed već od 5€ – i to u vrlo kvalitetnim i ukusno uredjenim konobama, oštarijama, gostionicama ).